Ključne informacije ugovora o zajmu, porezni i pravni aspekt ugovora o zajmu

1. Definicija

Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje zajmoprimcu predati određenu količinu zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti istu količinu stvari iste vrste i kakvoće, u roku predviđenom ugovorom.

2. Objekt (predmet) zajma

Objekt zajma prema članku 499. ZOO može biti bilo koja zamjenjiva stvar, najčešće novac.

Dakle, predmet zajma mora biti količinski obradiva zamjenjiva stvar (npr. novac, poljoprivredni proizvodi, gorivo, nafta, zrna žita itd.).

3. Kamate

Prema članku 500. ZOO-a: Zajmoprimac duguje kamate samo ako je to ugovoreno ili ako proizlazi iz naravi posla (npr. kod trgovačkog zajma, kamate se pretpostavljaju i ako nisu izričito dogovorene).

Trenutna referentna kamatna stopa (za 2025.) za zajmove među povezanim osobama prema članku 14. st.3. Zakona o porezu na dobit iznosi 4,38 % (kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja).

U slučaju kada je fizička osoba zajmoprimac (npr. zaposlenik), treba posebno paziti da kamate ne budu niže od referentnih — u protivnom Porezna uprava može razliku tretirati kao dohodak u naravi.

4. Porezni aspekt zajma

POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA
Kamate između povezanih osoba
-prihod od kamata na dane zajmove mora biti najmanje do visine propisane kamatne stope
-rashod od kamata na primljene zajmove priznaje se najviše do visine propisane kamatne stope

5. Namjenski zajam (definicija i primjer)

Namjenski zajam je zajam kod kojeg je svrha korištenja sredstava unaprijed određena i ugovorom precizirana. Ugovorom se može ograničiti korištenje sredstava samo za određenu svrhu.

Primjer: Zaposlenik sklapa s poduzećem ugovor o zajmu kojim se sredstva daju isključivo za kupnju službenog vozila. Ugovor sadrži odredbu da se sredstva moraju opravdati računom, a nenamjensko korištenje može biti razlog za raskid ugovora i prijevremeni povrat.

6. Vraćanje zajma prije roka

Zajmoprimac može vratiti zajam prije roka, osim ako je ugovoreno drukčije ili ako bi prijevremeni povrat uzrokovao štetu zajmodavcu (npr. izgubljena kamata).

Sudska praksa (primjer): Ako je zajmodavac zbog povrata prije roka pretrpio stvarnu štetu (npr. kamate na koje je računao), ima pravo na naknadu štete ako to proizlazi iz ugovora ili općih načela obveznog prava.

7. Može li poduzeće sklopiti ugovor o zajmu sa vlasnikom i zaposlenikom?

Odredbama ZOO-a nisu određeni uvjeti koje zajmodavac i zajmoprimac moraju ispunjavati da bi mogli biti stranke ugovora o zajmu, stoga svaka pravna i fizička osoba može bit zajmodavac i zajmoprimac.

8. Kako pravilno sastaviti ugovor o zajmu

Da bi ugovor o zajmu nastao i bio valjan mora sadržavati odredbu o svoti novaca. Unatoč tome preporučljivo je u ugovor o zajmu uključiti i sljedeće dodatne sastojke (odredbe):
Rok u kojem će se vršit isplata, visina kamate, način otplate, rokovi otplate, način i vrijeme obračuna kamata.

9. Ograničenja i pravni rizici – porezna

Prikrivena isplata dobiti: Ako vlasnik poduzeća primi zajam koji nikada ne vrati ili ako su uvjeti zajma izrazito povoljni (npr. niska ili nikakva kamata), porezna uprava ga može tretirati kao isplatu dobiti i oporezovati ga kao dividendu.
Zajmovi zaposlenicima: Ako se zajam daje zaposleniku po povlaštenim uvjetima (npr. bez kamata), može se smatrati primitkom u naravi i biti podložan obračunu doprinosa i poreza na dohodak.
Izuzimanje imovine (isplata gotovine) porezni tretman rashoda ovisi o tome jesmo li u trenutku izuzimanja (isplate gotovine) obračunali i platili porez na dohodak i doprinose. Ako smo to napravili, rashodi su porezno priznati i ne plaćamo još i porez na dobit. Ako kojim slučajem to nismo napravili, nego smo to izuzimanje sakrili (nije rijetka pojava) pa nam je to otkriveno u nadzoru Porezne uprave, tada rashodi naravno neće biti porezno priznati i na to ćemo morati platiti porez na dobit, porez na dohodak i doprinose.